Nikica Gabrić: Masonerija nije politička sila, mi ne upravljamo državama, ali pomažemo da one ne izgube razum
Poprilično “ispod radara” prošla je vest da je francuski predsednik Emanuel Makron prošle nedelje posetio Veliku ložu Francuske. Drugu po veličini masonsku organizaciju u toj zemlji. Te održao govor u kojem je pozvao na povratak razumu, sekularnim temeljima i društvenoj hrabrosti, piše Večernji list.
Makronovo obraćanje održano je u povodu 120. godišnjice francuskog Zakona o sekularnosti iz 1905., ključnog dokumenta. Kojim se Francuska definirala kao svetovna država, odnosno njime je uspostavljeno odvajanje Crkve i države i tako postavljen temelj savremenog francuskog društva.
U trenutku kada francusku javnost potresaju rasprave o sekularnosti, rasizmu, antisemitizmu i verskoj netrpeljivosti. Makron je u svom govoru podsetio na “duh slobode” koji je pratio donošenje zakona. Koji je uveliko oblikovao današnji društveno-politički sastav te države.
Tim je istupom Makron još jednom pokazao svoju povezanost s nasleđem začetnika zakona.
Lično, Aristidea Brianda, istaknuvši kako je reč o zakonu koji u centar stavlja slobodu – vrednost koju namerava posebno naglasiti tokom službenog obeležavanja u decembru. Bio je to prvi put da je predsednik Republike posetio Veliku ložu Francuske koja okuplja oko 33.000 članova. A svoj je govor održao u hramu Pjere – Brosole, nazvanom po poznatom borcu francuskog otpora i masonu.
Prof. dr. Nikica Gabrić, bivši Veliki majstor Velike regularne lože Hrvatske, koja pripada tzv. tradicionalnom ustrujstvu slobodnog zidarstva koji predvodi Velika loža Francuske, u razgovoru za Večernji list ističe kako je Makronov govor bio politički i povijesni čin koji je imao više snage od mnogih parlamentarnih rasprava.
– Makron je govorio kao predsjednik, ali i kao građanin svjestan da živimo u vremenu erozije temeljnih vrijednosti. Taj govor nije bio namijenjen samo masonima.
Bio je to poziv Evropi da se probudi, jer ako želi opstati, ako svi mi na Starom kontinentu želimo opstati, moramo se vratiti onome što je Evropu stvorilo: slobodi, znanju i odgovornosti.
Dok Kina širi tehnološki nadzor kao oblik političke stabilnosti, a Rusija koristi oružje, energente i propagandu kao instrumente moći, SAD ponovo su pod vodstvom Donalda Trampa, što je izazvalo novi val vanjskopolitičkih preokreta. Povlačenja iz međunarodnih sporazuma, nove trgovinske tenzije i retorički izolacionizam ponovo su doveli do ozbiljnog preispitivanja evropske sigurnosne arhitekture.
U toj igri snaga, Stari kontinent izgleda umorno – zakopan u proceduralnu birokratiju. Opsesiju regulacijom, strah od sukoba i uvjetnu političku korektnost koja guši inicijativu. – ističe Gabrić.
On dodaje i kako Makronovo obraćanje masonima nije bilo samo sentimentalni gest. Već podsetnik da su evropske vrednosti nekad bile izvozni model, a da danas jedva preživljavaju kod kuće.
A kako hrvatski poznati lekar vidi ulogu masonerije u tom okruženju?
– Masonerija nije politička sila. Mi ne upravljamo državama, ali pomažemo da one ne izgube razum. To je rekao i Veliki majstor Tjeri Zaveroni. I Makron je to prepoznao – zato je došao u Ložu, ne po podršku, već po dijalog – odgovara bez ustručavanja.
Neke konzervativne, klerikalne struje uvelike su prozvale francuskog predsednika. Jer je govorio o povodu 120. godišnjice Zakona o sekularnosti koji neki i danas interpretiraju kao preterano restriktivan prema Crkvi. ali i drugim verama.
Macron je u svom obraćanju kazao kako zakon iz 1905. nije zakon isključenja, već zakon slobode.
Jer on označava pojam sekularizma ne kao neutralnost, nego kao aktivnu obranu slobode mišljenja i verovanja. Gabrić smatra kako to nije zakon protiv vere. Nego zakon koji štiti vernike i demokratiju – od institucionalne prisile.
– Makron je upozorio i na porast savremenih prijetnji demokratiji. Fašizam danas ne dolazi s čizmom i salutiranjem. Dolazi pod maskom odbrane naroda i tradicije. I tu je masonerija, koja šuti, ali misli – ponovo relevantna – kaže Gabrić.
Dotakao se i hrvatskog kontektsa. Gabrić priznaje da je pojam sekularnosti u Hrvatskoj i dalje pogrešno shvaćen.
– Ljudi to tumače kao napad na vjeru. A zapravo, eto, to je jedini način da svi možemo živjeti svoju vjeru slobodno. Naš povijesni uzor, biskup i mason Maksimilijan Vrhovac. To je znao još u 18. stoljeću. Znao je da se vera i razum ne isključuju. Danas, kada populizam traži žrtvenog jarca u svakom slabijem. Kad se racionalnost ismijava kao elitizam, njegov primjer ponovo postaje aktualan. – ističe Gabrić.
Za sve građane izvan masonerije Makronov bi govor, smatra, trebalo biti poziv na ličnu odgovornost.
Ne bi trebalo čekati da institucije sve reše, jer odgovonost počinje sa svakim od nas. U školi, bolnici, sudnici, u komentarima na internetu. Vrednostima se ne brane samo transparentima, nego stilom života.
Na pitanje je li optimista, Gabrić mirno odgovara:
– Jesam. Jer unatoč svemu, još uvijek postoji tiha većina koja zna da bez razuma, znanja i slobode – nema društva. Makron nije došao slaviti prošlost. Došao je upozoriti na budućnost. I rekao je ono što mnogi znaju, ali ne govore: možda još nije kasno, ali više nije rano.
U savremenom francuskom društvu, gde se simbolika, istorija i politika neprestano isprepliću.
Pitanje odnosa između predsednika Emanuela Makrona i francuskog masonstva već je dugi niz godina intrigantna tema. Ne zato što bi bila obavijena zaverama, već zato što otkriva dublje tokove kulturne i intelektualne moći.
Iako Makron nije mason, niti se kada javno identifikovao kao takav. Duh njegove politike, ideološke reference i komunikacijska strategija često rezoniraju s osnovnim vrednostima koje francusko slobodno zidarstvo neguje već tri stoleća.
A to su pre svega univerzalizam, racionalizam, meritokracija, društveni napredak. I već više puta spominjana sekularnost.
Masonerija u Francuskoj – pogotovo veliki Orijent Francuske – odavno nije skriveni red. Nego legalna i javna struktura koja igra specifičnu ulogu u društvenom životu.
Istorijski gledano, ona je bila ključni akter u oblikovanju republikanskog identiteta Francuske. Posebno boreći se za laičku državu i obrazovanje.
Zakon o odvojenosti Crkve i države iz 1905., kao i obavezno besplatno školstvo. Nastali su izravno pod uticajem masonstva. Političara i intelektualaca koji su pripadali ložama, ali i parlamentu.
Danas, iako je njihov politički doseg slabiji, masonske obedijencije i dalje čine snažne intelektualne i društvene mreže, prisutne u ministarstvima, pravosuđu, obrazovanju, pa čak i u redovima policije i vojske.
U tom kontekstu Emanuel Makron ne pojavljuje se kao unutarnji član tih struktura. Već kao neko ko im je blizak po senzibilitetu. Njegovo obrazovanje – Ecole nationale d’administration (ENA) – već ga je postavilo unutar elitnog kruga u kojemu se često križaju putevi masona i državne birokracije.
Nikica Gabrić: Masonerija nije politička sila, mi ne upravljamo državama, ali pomažemo da one ne izgube razum
Njegovo političko pozicioniranje kao centrističkog reformatora, modernizatora institucija i zagoravaratelja europskog univerzalizma. Učinilo ga je prirodnim sagovornikom ideja koje slobodni zidari već preko deset godina zastupaju.
Nije slučajno da su mnogi njegovi bliski saradnici – poput bivšeg ministra obrazovanja Žena-Mišela Blankera – povezani s liberalnim masonskim krugovima. Ili da se određeni zakoni koje je njegova administracija donosila dočekuju s odobravanjem u pojedinim ložama.
Uprkos tome, odnos nije jednoznačno topao.
Liberalne lože, poput GodF-a, neretko su kritikovale Makronovu ekonomsku politiku zbog smanjenja socijalnih prava. Smatrajući da on više zastupa interes finansijske elite nego opšteg dobra.
S druge strane, tradicionalnije i duhovno orijentisane obedijencije poput velike lože Francuske cene njegovu suzdržanost od religijske retorike i njegovu odbranu slobode savesti.
No, možda najzanimljivija epizoda tog odnosa dogodila se 2018., kada se Makron, u povodu 300. godišnjice masonerije. Susreo s predstavnicima nekoliko najvećih obedijencija.
Taj susret – formalno označen kao konsultacija s “građanim društvom” – izazvao je negodovanje konzervativnih i katoličkih krugova. Dok su masoni u njemu videli simboličko priznanje svoje istorijske uloge u izgradnji francuske republike.
Nikica Gavrić, Makron foto: Sandra Simunović / PIXSELL/Makron sa Zaveronijem u Velikoj loži Francuske. Platforma X
Makronova politička karijera može se posmatrati i kao izraz onoga što masonerija u Francuskoj već dugo pokušava izgraditi.
Racionalnu, meritokratsku vlast koja nadilazi stranačke podele i religijske napetosti. On nije mason, ali deluje unutar kulturnog ekosastava koji masonerija već stolećima hrani idejama prosvjetiteljstva. Društvenog ugovora i autonomije uma.
Kada Makron govori o sekularizmu, za njega laika nije alat za isključivanje. Već sredstvo za očuvanje zajedničkog prostora.
– Biti Francuz znači biti građanin prije svega. Naša pravila vrijede za sve, bez obzira na vjeru – kaže. No, ta ravnoteža nije jednostavna. Lijevi intelektualci predbacuju mu što je, navodno, popustljiv prema konzervativnim zahtjevima u Katoličkoj crkvi, dog ga s desnice optužuju da je preslab prema “islamskom separatizmu”.
Makron, međutim, ostaje na svom putu – vjerujući da je odbrana sekularizma najbolji odgovor na izazove multikulturalnog društva. U Francuskoj, laicite nije gotova stvar, nego stalna borba.
Emanuel Makron prepoznaje da su vrijednosti Republike – sloboda, jednakost, bratstvo i sekularizam – u 21. stoljeću izložene novim pritiscima:
globalizaciji, migracijama, radikalizmu, ali i populističkom revanšizmu. Braneći sekularizam, Makron ne brani puku pravnu normu. On brani samu ideju Francuske – kao mjesta gdje država ne pita u što vjeruješ, nego jesi li spreman poštovati zakon koji sve izjednačuje. Zar na takav način o sekularizmu ne bi trebali govoriti svi, pa i domaći politički vođe. Premijer i predsednik države? Jer, kako kaže Nikica Gabrić, “porazno je da se sekularizam još uvijek doživljava kao opasnost. Iako je upravo on ono što štiti veru od političke instumentalizacije. U toj odbrani, masoni imaju pravo i obavezu biti prisutni”. Piše Večernji list u svom štampanom izdanju.
Rikošet dojava sa lica mesta
RIKOŠET DOJAVA SA LICA MESTA
Vaš materijal može postati deo naše priče i pomoći nam da pravovremeno i tačno izveštavamo.
Budite naši oči i uši na terenu — zajedno pravimo verodostojne vesti!
Hvala vam na poverenju!
DETALJNIJE NA PORTALU RIKOŠET!
Budite uvek informisani
Pratite najnovije vesti iz Rikošet-a. Rikošet nezavisni internet portal. Vesti bez cenzure.
Pratimo se i na društvenim mrežama gde nam možete slati materijale sa lica mesta.
Strogo je zabranjeno preuzimanje teksta u celosti ili njegovih delova bez navođenja i linkovanja izvora Rikoset.rs
Čitajte portal Rikoset.com, najbrži portal u Srbiji i regionu sa najvećim rastućim rezultatima i ekskluzivnim vestima. Zapratite nas i na Instagramu, Facebook, Threads!
Sve najnovije i najbrže vesti iz rubrike crne hronike, sveta pratite jednim klikom.
Dodaj komentar