KADA JE HLEB KOŠTAO DVE MILIJARDE U SRBIJI je hleb koštao dve milijarde: Hiperinflacija u Srbiji devedesetih „Nosili smo novac u kesama, a vraćali se praznih ruku.“
Srbija devedesetih
Nakon raspada SFRJ početkom 1990-ih, tadašnja Savezna Republika Jugoslavija (SRJ), koju su činile Srbija i Crna Gora, ušla je u turbulentno razdoblje:
- Raspad države
- Ratovi u Hrvatskoj i Bosni
- Ekonomske sankcije UN-a
- Izolacija od sveta
- Pucanje tržišta i industrije
- Zloupotreba Narodne banke
U tom periodu, Srbija je doživela jednu od najgorih hiperinflacija u svetskoj istoriji.
Šta je hiperinflacija?
Hiperinflacija je stanje u kojem cene rastu nekontrolisano, čak i nekoliko puta u toku jednog dana.
U Srbiji, inflacija je dostigla stopu od 313 miliona procenata na mesečnom nivou (decembar 1993), što je drugi najgori slučaj u istoriji ekonomije, odmah posle Zimbabvea i Mađarske.

Foto:Rikošet ilustracija
Dve milijarde za hleb
Jedna od najšokantnijih posledica hiperinflacije bilo je to da je hleb — osnovna životna namirnica — u jednom trenutku koštao i preko dve milijarde dinara.
Kako je do toga došlo?
- Štampanje novca bez pokrića: Država je neprekidno štampala novac da bi isplaćivala penzije, plate, subvencije…
- Dinar je gubio vrednost iz dana u dan, pa su cene rasle doslovno iz sata u sat.
- Ljudi su trčali u prodavnice čim prime platu da kupe bilo šta pre nego što novac postane bezvredan.
Život u doba apsurdne inflacije
- Plata od 10 milijardi dinara: Mogla je da kupi jedva hleb, mleko i cigarete.
- Novac se nosio u kesama, džakovima, a ne u novčanicima.
- Banke su štampale novčanice sa sve većim brojevima: 10 miliona, 500 miliona, 5 milijardi…
- Ljudi su crtali stripove ili šaljive poruke na novčanicama, jer su bile bezvredne.
- Kurs dolara se menjao i više puta dnevno — „crni kurs“ je bio jedini realan.
Simboli tog vremena
- Novčanica od 500 milijardi dinara (izdata 1993).
- Grafiti: „Ako vidiš 1 dinar, stavi ga pod staklo — to je istorija.”
- Trgovina se obavljala u markama, cigaretama ili bonovima za benzin.
- Ljudi su radije kupovali zalihe hrane nego štedeli u dinarima.
Uzroci inflacije (ekonomski i politički)
- Ratni budžeti: Ogromna sredstva trošena su na vojne potrebe i ratne operacije.
- Ekonomske sankcije UN (1992–1995): SRJ je bila u potpunoj izolaciji.
- Gubitak tržišta bivše Jugoslavije: Industrija je izgubila tržišta i sirovine.
- Finansiranje deficita štampanjem novca: Narodna banka, pod političkom kontrolom, više nije imala nezavisnost.
- Nedostatak stranih rezervi i investicija: Niko nije ulagao u državu pod sankcijama i haosom.
Narodna strategija preživljavanja
- Trgovina „na crno“: Pijace su cvetale, naročito „buvlje pijace“.
- Veze i poznanstva: Da bi se kupio hleb, često je bilo potrebno „znati nekoga“.
- Slanje novca iz inostranstva (dijaspora) bio je spas za mnoge porodice.
- Rad u devizama (nemačke marke) i čuvanje dolara ispod dušeka.
Kada je kriza stala?
U januaru 1994. uveden je tzv. „novi dinar“, vezan za nemačku marku. Reformu je sproveo Dragoslav Avramović, tada guverner Narodne banke.
To je privremeno zaustavilo hiperinflaciju, stabilizovalo cene i omogućilo ljudima da ponovo koriste novčanike umesto kesa.
ZA JOŠ VESTI IZ CRNE HRONIKE KLIKNITE OVDE
RIKOŠET DOJAVA SA LICA MESTA
Vaš materijal može postati deo naše priče i pomoći nam da pravovremeno i tačno izveštavamo.
Budite naši oči i uši na terenu — zajedno pravimo verodostojne vesti!
Hvala vam na poverenju!
DETALJNIJE NA PORTALU RIKOŠET!
Budite uvek informisani
Pratite najnovije vesti iz Rikošet-a. Rikošet nezavisni internet portal. Vesti bez cenzure.
Pratimo se i na društvenim mrežama gde nam možete slati materijale sa lica mesta.
Strogo je zabranjeno preuzimanje teksta u celosti ili njegovih delova bez navođenja i linkovanja izvora Rikoset.rs
Čitajte portal Rikoset.com, najbrži portal u Srbiji i regionu sa najvećim rastućim rezultatima i ekskluzivnim vestima. Zapratite nas i na Instagramu, Facebook, Threads!
Sve najnovije i najbrže vesti iz rubrike crne hronike, sveta pratite jednim klikom.
Rikoset.rs//M.A/N.A
Dodaj komentar