Krstovdan je veliki hrišćanski praznik koji se obeležava 27. septembra (14. septembra po starom kalendaru) i posvećen je časnom i životvornom Krstu Gospodnjem. To je dan sećanja na pronalaženje i podizanje Časnog krsta na Golgoti, na mestu gde je Gospod Isus Hristos bio razapet.
Ovaj praznik ima ogroman značaj u crkvenom i narodnom predanju, jer je krst simbol pobede života nad smrću, svetlosti nad tamom i dobra nad zlom.
Istorijski značaj
Prema hrišćanskom predanju, carica Jelena, majka cara Konstantina Velikog, otišla je u Jerusalim početkom IV veka u potrazi za časnim krstom na kojem je Isus Hristos bio raspet.
Nakon dugih i istrajnih napora, pronašla ga je zakopanog u zemlji. Da bi se dokazala njegova svetost, pred krst su doneli teško bolesnu ženu koja se, čim ga je dotakla, odmah iscelila.
Na mestu pronalaska krsta, car Konstantin je podigao veličanstveni hram – crkvu Vaskrsenja Hristovog.
Podizanje krsta pred narodom izvršio je jerusalimski patrijarh Makarije 326. godine. Od tada se ovaj dan proslavlja u znak sećanja na to sveto događanje.

Krstovdan foto:Hype ilustracija
Liturgijski i crkveni običaji
Na Krstovdan se u svim hramovima služi svečana liturgija. Tokom bogosluženja iznosi se krst na posebno mesto u crkvi da bi mu vernici prišli i poklonili se. Ovaj čin se naziva izdizanje ili pobožno uzdizanje Časnog krsta. Vernici poste na vodi, jer je praznik vezan za stradanje Hristovo i podseća na njegovu žrtvu.
Na ovaj dan u crkvama se pevaju pesme posvećene krstu, među kojima je najpoznatiji tropar: “Spasi, Gospode, narod svoj i blagoslovi nasledstvo Tvoje, pobede pravovernima nad neprijateljima daruj…”
Narodni običaji
U srpskom narodu Krstovdan je oduvek imao posebno mesto. Smatralo se da je dan strogog posta, pa se verovalo da onaj ko se na ovaj praznik strogo pridržava posta, obezbeđuje sebi zdravlje i sreću tokom godine. Ljudi nisu obavljali teške poslove, jer se dan smatrao posvećenim i svetim.
Takođe, narodna verovanja kažu da se vreme na Krstovdan uzima kao nagoveštaj za jesen i zimu: ako je vedro i sunčano, očekuje se plodna i mirna zima; ako je oblačno i kišovito, dolazi duga i teška zima.
Krstovdan nas podseća da je krst najveći simbol hrišćanstva.
On nije samo znak patnje i smrti, već pre svega simbol vaskrsenja, nade i spasenja. Hrišćani veruju da krst donosi zaštitu, prosvetljenje i utehu, a njegova sila se priziva u molitvama.
Na taj način, praznik nas poziva da u srcu obnovimo veru, da nosimo svoj životni krst sa strpljenjem i nadom, i da u krstu prepoznamo put ka večnom životu.
ZA JOŠ VESTI IZ CRNE HRONIKE KLIKNITE OVDE
RIKOŠET DOJAVA SA LICA MESTA
Vaš materijal može postati deo naše priče i pomoći nam da pravovremeno i tačno izveštavamo.
Rikošet dojava sa lica mesta
Budite naši oči i uši na terenu — zajedno pravimo verodostojne vesti!
Hvala vam na poverenju!
RIKOŠET
Budite uvek informisani
Pratite najnovije vesti iz Rikošet-a. Rikošet nezavisni internet portal. Vesti bez cenzure.
Pratimo se i na društvenim mrežama gde nam možete slati materijale sa lica mesta.
Strogo je zabranjeno preuzimanje teksta u celosti ili njegovih delova bez navođenja i linkovanja izvora Rikoset.rs
Čitajte portal Rikoset.com, najbrži portal u Srbiji i regionu sa najvećim rastućim rezultatima i ekskluzivnim vestima. Zapratite nas i na Instagramu, Facebook, Threads!
Sve najnovije i najbrže vesti iz rubrike crne hronike, sveta pratite jednim klikom.
Rikoset.rs//M.A/N.A
Dodaj komentar